Misterij 850.000 kvadrata uz rijeku Liku: Što se zapravo gradi u Gospiću i tko to plaća?
Što se događa u Gospiću? (Foto: Robert Fajt / Cropix)
Saborski zastupnik Zvonimir Troskot izjavio je u utorak da je Most prvi upozorio kako za planirani projekt prerade litijeva karbonata u Gospiću nije bila zatražena studija utjecaja na okoliš. Nakon što je ta tema otvorena u javnosti, Vlada je, naveo je, razriješila dužnosti ravnateljicu Uprave za procjenu utjecaja na okoliš, što prema njegovu mišljenju nameće pitanje znači li to implicitno priznanje da je u postupku bilo propusta.
Troskot smatra da je ključno provesti kumulativnu studiju utjecaja na okoliš koja bi sagledala cjelokupan zahvat, a ne samo pojedinačne segmente projekta. Upozorio je da su investitori, kako tvrdi, kupili približno 850.000 četvornih metara zemljišta uz rijeku Liku, dok javnosti i dalje nisu poznati podaci o planiranoj količini zahvata vode, stvarnom proizvodnom kapacitetu te mogućim posljedicama za vodne resurse i elektroenergetski sustav.
Zbog toga je zatražio hitno pokretanje kumulativne studije, privremenu obustavu projekta do razjašnjenja spornih pitanja te potpunu transparentnost vlasničke i financijske strukture ulaganja.
Borba za okoliš u Gospiću: Gradonačelnik najavio pravnu bitku protiv pogona za litij
Posljedice zahvata
Prema njegovim riječima, takva bi studija trebala obuhvatiti količinu vode koja bi se zahvaćala iz Like, utjecaj na vodne resurse slivova Like i Gacke, potencijalne posljedice na proizvodnju električne energije u hidroelektrani Senj, način zbrinjavanja otpadnih voda i kemijskih nusproizvoda te ukupni ekološki učinak na šire područje Like i Sjevernog primorja.
Osvrnuo se i na istupe gospićkog gradonačelnika, ustvrdivši da je reagirao tek nakon što su, kako kaže, otvorena pitanja mogućih šteta. Pritom je ocijenio da nije jasno razlikovana razina zahvata vode od njezine stvarne potrošnje te je upitao što je učinjeno u razdoblju kada se o projektu nije javno raspravljalo.
Troskot je naglasio da javnosti još nisu predočeni precizni podaci o planiranim količinama proizvodnje, tehnološkom procesu, potrebama za vodom ni o konačnom zbrinjavanju otpada. Upozorio je da bi povećani zahvat vode mogao imati izravan učinak na hidroenergetski sustav, odnosno na proizvodnju električne energije. U slučaju smanjenja proizvodnje, dodao je, mogla bi se pojaviti potreba za interventnim uvozom električne energije, što bi imalo i fiskalne posljedice.
Pozitivna mišljenja
Problematičnim smatra i činjenicu da su pojedine državne institucije ranije izdale pozitivna mišljenja o projektu, dok je ravnateljica nadležne uprave smijenjena ubrzo nakon što je tema dospjela u fokus javnosti. To, tvrdi, otvara pitanje institucionalne odgovornosti i transparentnosti postupanja.
Među otvorenim pitanjima naveo je i to jesu li izdane vodopravne dozvole ili uvjeti za zahvat vode, na kojoj razini su eventualno odobreni, koliki je planirani proizvodni kapacitet, tko stoji iza vlasničke i financijske strukture projekta, na koji će se način zbrinjavati potencijalno opasni kemijski nusproizvodi te postoji li povezanost s postojećim problemima odlaganja otpada na području Like.
Upozorio je i na širi sigurnosni aspekt, istaknuvši moguće geostrateške implikacije stranog kapitala iz države pod međunarodnim sankcijama te potrebu da nadležne institucije u potpunosti razjasne sve relevantne okolnosti.







