Alarmantno izvješće UN-a: Svijet je ušao u eru ‘globalnog bankrota vode’
Problem s vodom sve je veći (Foto: Pexels)
Desetljeća ljudske aktivnosti ostavila su „nepovratnu štetu“ na planetarnim zalihama vode, upozorava novo izvješće.
Ljudsko djelovanje gurnulo je svijet u eru „globalnog bankrota vode“, dok stručnjaci pozivaju na hitnu, znanstveno utemeljenu transformaciju. Novo izvješće Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU) upozorava da su desetljeća krčenja šuma, onečišćenja, degradacije tla, prekomjerne raspodjele vode i kroničnog iscrpljivanja podzemnih voda, dodatno pogoršana globalnim zatopljenjem, uzrokovala „nepovratnu štetu“ planetarnim vodnim resursima i njihovoj sposobnosti oporavka.
Izvješće tvrdi da pojmovi poput „vodnog stresa“ i „vodne krize“ više ne odražavaju točno današnju surovu stvarnost, koja diljem svijeta potiče „krhkost, raseljavanje i sukobe“.
Što znači „bankrot vode“?
Izvješće UNU-a definira bankrot vode kao „trajnu prekomjernu eksploataciju površinskih i podzemnih voda u odnosu na obnovljive dotoke i sigurne razine iscrpljivanja“. Taj pojam također podrazumijeva „nepovratan ili iznimno skup gubitak prirodnog kapitala povezanog s vodom“.
To se razlikuje od vodnog stresa, koji opisuje situacije visokog pritiska koje su još uvijek reverzibilne, ili vodne krize, koja se koristi za opis akutnih šokova koji se mogu prevladati. Iako nisu svi slivovi i države u stanju bankrota vode, glavni autor izvješća Kaveh Madani, ravnatelj UN-ova think tanka za vodu, kaže da je dovoljno ključnih sustava već prešlo te pragove.
„Ti su sustavi međusobno povezani trgovinom, migracijama, klimatskim povratnim vezama i geopolitičkim ovisnostima, pa je globalni krajobraz rizika sada temeljno promijenjen“, dodaje.
Strašni podaci za Europu: 12,5 milijuna ljudi pije vodu onečišćenu PFAS-om
Kako izgleda bankrot vode?
Bankrot vode ne odnosi se na to koliko neko područje izgleda vlažno ili suho već je riječ o ravnoteži, obračunu i održivosti. Čak i regije koje svake godine doživljavaju poplave mogu biti u bankrotu vode ako troše više od svoje godišnje obnovljive „vodne dobiti“.
Izvješće stoga tvrdi da se bankrot vode mora promatrati iz globalne perspektive, jer se njegove posljedice šire izvan lokalnih granica. „Poljoprivreda čini najveći dio potrošnje slatke vode, a prehrambeni sustavi snažno su povezani trgovinom i cijenama“, kaže Madani.
„Kada nestašica vode ugrozi poljoprivredu u jednoj regiji, učinci se prelijevaju na globalna tržišta, političku stabilnost i sigurnost hrane drugdje. To bankrot vode čini ne nizom izoliranih lokalnih kriza, već zajedničkim globalnim rizikom.“
Svjetske zalihe vode u brojkama
Koristeći globalne skupove podataka i najnovije znanstvene dokaze, izvješće donosi „sumoran“ pregled trendova u području voda, pri čemu „ogromnu većinu“ odgovornosti pripisuje ljudskoj aktivnosti.
To uključuje činjenicu da je 50 posto velikih jezera u svijetu izgubilo vodu od ranih 1990-ih, pri čemu je 25 posto čovječanstva izravno ovisno o tim izvorima, kao i desetke velikih rijeka koje tijekom dijela godine više ne dopiru do mora.
U posljednjih pet desetljeća nestalo je i 410 milijuna hektara prirodnih močvara, što je područje gotovo jednako veličini Europske unije. Globalni gubitak ledenjaka od 1970-ih povećao se za 30 posto. Salinizacija je oštetila oko 100 milijuna hektara obradivog zemljišta, a 70 posto velikih vodonosnika (koji pohranjuju i prenose podzemne vode) pokazuje dugoročni pad.
Karlovački Vodovod otkrio tri glavna razloga zamućenja pitke vode
„Resetiranje“ globalne vodne agende
Izvješće tvrdi da sadašnja globalna vodna agenda, koja je uglavnom usmjerena na pitku vodu, sanitarne uvjete i poboljšanje učinkovitosti, više nije primjerena. Poziva se na novu agendu koja formalno priznaje stanje bankrota vode, prepoznaje vodu kao „i ograničenje i priliku“ za ispunjavanje klimatskih obveza te uključuje praćenje bankrota vode u globalni okvir.
Vlade se stoga pozivaju da odlučnije suzbiju onečišćenje i uništavanje močvara, podupru tranziciju zajednica čiji se načini života moraju promijeniti te transformiraju sektore s velikom potrošnjom vode, uključujući poljoprivredu.
U suprotnom, teret će nerazmjerno pasti na male poljoprivrednike, autohtone narode, stanovnike gradova s niskim prihodima, žene i mlade, dodaje se u izvješću. „Bankrot vode postaje pokretač krhkosti, raseljavanja i sukoba“, kaže podtajnik UN-a Tshilidzi Marwala. „Pravedno upravljanje tim procesom, koje uključuje osiguravanje zaštite ranjivih zajednica i pravedne raspodjele neizbježnih gubitaka, ključno je za očuvanje mira, stabilnosti i društvene kohezije.“






