U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije navode podatke iz 2024. prema kojima je u Hrvatskoj ostvareno 51 posto odlaganja otpada i 37 posto recikliranja komunalnog otpada. Ističu i da je u razdoblju od 2010. do 2024. godišnja količina odloženog otpada smanjena sa 94 posto na 51 posto odnosno za 43 posto, a godišnje količine recikliranog otpada su povećane s četiri na 37 posto odnosno za 33 posto.

Uz četiri centra za gospodarenje otpadom (CGO) koja rade, trenutno su četiri u izgradnji, za dva je u tijeku priprema dokumentacije za izgradnju, a za jedan projektne dokumentacije.





Kružno gospodarstvo

Prema Planu gospodarenja otpadom centri su sastavni dio gospodarenja otpadom u okviru kružnog gospodarstva. Nakon što se na mjestu nastanka otpada izdvoje korisne frakcije otpada, koje će se reciklirati, preostali miješani komunalni otpad se odvozi u centre za gospodarenje otpadom gdje se obrađuje te se istovremeno iz njega izdvaja iskoristivi dio otpada.

U novim centrima će se obrađivati i odvojeno sakupljene vrste otpada, pa se prilikom planiranja kapaciteta centara za svaki izrađuje studija izvedivosti u skladu s projekcijama količina otpada koja će se prihvaćati.

U funkciji su CGO Marišćina, koji je ujedno i prvi izgrađeni centar u Hrvatskoj, te CGO Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje. Vlada je u prosincu 2025. osigurala novac za nastavak izgradnje još četiri centra za gospodarenje otpadom – Lučino razdolje, Piškornica, Lećevica i Babina Gora, u Ministarstvu kažu da je donesena Odluka o modelu financiranja izgradnje za još dva regionalna centra, i to ona slavonska, Orlovnjak i Šagulje.

Nova važna uloga zamrzivača: ‘Nije samo mjesto za čuvanje hrane’

Za CGO Zagreb priprema se projektna dokumentacija

Kad je riječ o CGO Zagreb u Resniku, koji treba pokrivati područje Zagreba i Zagrebačke županije, u tijeku je priprema projektne dokumentacije te je naknadno potrebno utvrditi model financiranja izgradnje. Procijenjena vrijednost izgradnje iznosi 150 milijuna eura, a predviđeni kapacitet 180 tisuća tona godišnje, kažu u Ministarstvu. Projekt obuhvaća i izgradnju sedam pretovarnih stanica u gradovima Jastrebarskom, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Dugom Selu.

Za Primorsko-goransku županiju u funkciji je od 2017. CGO Marišćina, u općini Viškovo, s pretovarnim stanicama u Delnicama, Novom Vinodolskom, Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju, kapaciteta 100.000 tona godišnje, vrijednosti 36,8 milijuna eura. Od 2018. u funkciji je i CGO Kaštijun za Istarsku županiju u Puli, s pretovarnim stanicama u Labinu, Pazinu, Buzetu, Umagu, Poreču i Rovinju, kapaciteta 90.000 tona godišnje, vrijednosti 36,8 milijuna eura.

O 1. siječnja 2023. radi i CGO Bikarac u Šibeniku za Šibensko-kninsku županiju s pretovarnim stanicama u Biskupiji i Pirovcu. Kapacitet mu je 40.000 tona godišnje, a vrijednost 26,31 milijun eura. Od studenog prošle godine u funkciji je i CGO Biljane Donje za Zadarsku i dio Ličko-senjske županije, s tri pretovarne stanice u Zadarskoj županiji: Biograd na moru, Pag i Gračac te jednom u Ličko-senjskoj županiji – Rakitovac u Gospiću. Kapacitet mu je 75.000 tona godišnje, vrijednost 66,42 milijuna eura.

CGO Babina Gora počinje raditi ove godine

Izgradnja četiri nova centra za gospodarenje otpadom također će se sufinancirati iz EU fondova. U izgradnji je CGO Babina Gora za Karlovačku županiju te za dio Sisačko-moslavačke i dio Ličko-senjske županije, a predviđeno je da počne raditi u ovoj godini. Bit će u Karlovcu, s pretovarnim stanicama u Karlovcu, Ogulinu, Slunju i Otočcu, kapaciteta 30.000 tona godišnje, procijenjene vrijednosti 64,25 milijuna eura.

CGO Lučino razdolje za Dubrovačko-neretvansku županiju također je fazirani projekt i u izgradnji, predviđeno je da počne raditi u 2027.. Bit će u Općini Dubrovačko primorje, s pretovarnim stanicama u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Pelješcu, Lastovu i Korčuli, kapaciteta 40.000 tona godišnje i procijenjene vrijednosti 82,73 milijuna eura.

Također se gradi CGO Piškornica za Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju, a u drugoj fazi Bjelovarsko-bilogorsku županiju. S radom bi trebao početi u 2027.. Nalazit će se u Koprivničkom Ivancu, s pretovarnim stanicama u Zaboku i Varaždinu. Kapacitet će biti 100.000 tona godišnje a vrijednost 120,13 milijuna eura.

U 2028. bi trebao proraditi CGO Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju, s pretovarnim stanicama u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču. Kapacitet je 110.000 tona godišnje, a procijenjena joj je vrijednost 124,65 milijuna eura.

Mnogi gosti ne znaju što se događa u hotelskim kuhinjama: ‘Počeli su lopatama bacati hranu’

Za dva CGO-a u tijeku priprema dokumentacije za izgradnju 

CGO Šagulje za Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i dio Sisačko-moslavačke županije je “u visokom stupnju spremnosti” i u tijeku je priprema dokumentacije za njegovu izgradnju, navode iz Ministarstva. Bit će u Novoj Gradiški, s pretovarnim stanicama u Sisku, Slavonskom Brodu, Kutini, Požegi, Novskoj, Virovitici i Pakracu, kapaciteta 55.000 tona godišnje, procijenjene vrijednosti 111,13 milijuna eura.

I za CGO Orlovnjak za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju u tijeku je priprema dokumentacije za njegovu izgradnju u Općini Antunovac s pretovarnim stanicama u Starim Jankovcima, Đakovu, Belišću, Našicama, Županji i Belom Manastiru. Bit će kapaciteta 60.000 tona godišnje a procijenjena vrijednost je 111,17 milijuna eura.