Vjetar je jedan od najvećih izvora električne energije, pa zašto gasimo vjetroturbine?
Vjetroturbine (Foto: Pixabay)
Energija vjetra snažno se proširila diljem Europe, što je potaknulo zabrinutost da se zbog „nedostatnih“ ulaganja u elektroenergetsku mrežu rasipaju milijarde. Prošla je godina bila velika pobjeda za britanski sektor obnovljivih izvora energije. Odobreno je rekordno mnogo projekata, a pučinske vjetroelektrane osigurale su gotovo 17 posto nacionalne proizvodnje električne energije.
Dana 5. prosinca 2025. vjetar je proizveo rekordnih 23.825 megavata električne energije, dovoljno za opskrbu više od 23 milijuna kućanstava. Ipak, Octopus Energy, jedan od najvećih britanskih opskrbljivača energijom, razvio je metodologiju The Wasted Wind kako bi ukazao na rasipanje potencijala energije vjetra. Upozorava da je Velika Britanija prošle godine potratila nevjerojatnih 1,47 milijardi funti (oko 1,67 milijardi eura) isključivanjem vjetroturbina i plaćanjem plinskim elektranama da se uključe.
Do danas su ukupni troškovi „bačenog vjetra“ u zemlji premašili 3 milijarde funti (3,44 milijarde eura). To odgovara količini od 24.643 MWh zelene električne energije, dovoljno da se Škotska opskrbljuje strujom cijeli jedan dan.
Zašto se vjetroturbine isključuju?
Kada vjetar puše prejako, britanska elektroenergetska mreža prima više čiste energije nego što joj je trenutačno potrebno. „To stvara svojevrsnu gužvu na mreži i energija ne može stići tamo gdje je potrebna“, navodi Octopus Energy. „Kao rezultat toga, plaćamo da se energija ponovno proizvede, često iz prljavih fosilnih goriva, ali i da se vjetroturbine isključe.“ Tvrtka smatra da bi snižavanje cijene energije na područjima gdje je opskrba obilna pomoglo u smanjenju rasipanja te predstavljalo „bolje korištenje ovih obilnih zelenih elektrona“.
Cijene energije u Velikoj Britaniji posljednjih su godina snažno porasle, potaknute pandemijom i potpunom ruskom invazijom na Ukrajinu. Od 1. siječnja 2026. kućanstvo koje troši „prosječnu“ količinu plina i električne energije (11.500 kWh plina i 2.700 kWh struje) plaćat će 1.758 funti godišnje (2.016 eura).
Škotska ministrica energetike Gillian Martin opisala je trenutačni britanski energetski sustav kao „neprimjeren svrsi“, dodavši: „U energetski bogatoj zemlji poput Škotske nitko se ne bi smio boriti s plaćanjem računa niti živjeti u energetskom siromaštvu.“
Kina ‘rastura’ na području čiste energije, u SAD-u procvat elektrana na ugljen
Rješenje vrijedno 32 milijarde eura za britansku energetsku krizu
Octopus Energy navodi da bi poboljšanja elektroenergetske mreže mogla smanjiti količinu rasipane električne energije, ali upozorava da je to „skupo i složeno“ rješenje. Naime, britanska mreža uglavnom je izgrađena u doba ugljena. Kada se zemlja preorijentirala na plin, mnoge su elektrane izgrađene na lokacijama bivših termoelektrana na ugljen, koristeći postojeće priključke na mrežu.
No kako se izvori električne energije pomiču od velikih, centraliziranih postrojenja prema vjetroelektranama, koje su raspršene diljem zemlje i na moru, Britanija se suočava s problemima prijenosa proizvedene električne energije.
Jednostavno rečeno, problem nije samo proizvodnja zelene energije, već i njezino uključivanje u mrežu kako bi stigla do domova i poduzeća. Ipak, ulaganje od 32,12 milijardi eura moglo bi promijeniti situaciju, piše Euronews.
Plan ulaganja
Britanski energetski regulator Ofgem prošlog je mjeseca objavio plan ulaganja, dodijelivši 17,8 milijardi funti (20,30 milijardi eura) za održavanje plinskih mreža, kako bi one ostale „među najsigurnijima, najsigurnijim i najotpornijim na svijetu“.
Dodatnih 10,3 milijarde funti (11,82 milijarde eura) uložit će se u prijenosnu elektroenergetsku mrežu, koja prenosi energiju na velike udaljenosti od elektrana do lokalnih trafostanica, s ciljem povećanja pouzdanosti i kapaciteta.
Ofgem navodi da će ova obveza od 28 milijardi funti (32,14 milijardi eura) do 2031. godine narasti na procijenjenih 90 milijardi funti (103 milijarde eura), uključujući plinske i elektroenergetske mreže.
Japan namjerava pooštriti regulativu za velike solarne elektrane
Je li i Europa u opasnosti od rasipanja energije vjetra?
Europa nije imuna na ovaj skupi problem. Nedavna analiza upozorava da „nedostatna“ ulaganja u mrežu na kontinentu usporavaju napredak prema elektrifikaciji. Izvješće The State of European Power Grids: A Meta-Analysis poziva na brzo proširenje mreže kako bi se riješili rastući redovi za priključenje, sve veća zagušenja i ograničeni prekogranični kapaciteti.
Utvrdilo se da će za postizanje klimatske neutralnosti (Net Zero), gdje se ljudske emisije uravnotežuju s količinom koju apsorbira atmosfera, do 2050. biti potrebno trostruko povećanje kapaciteta solarne i vjetroenergije te više od 70 posto rasta potražnje za električnom energijom.
Prema izvješću, troškovi upravljanja zagušenjima u Europi približili su se 9 milijardi eura u 2024. godini, dok je 72 TWh uglavnom obnovljive energije bilo isključeno zbog uskih grla u mreži. To je otprilike jednako godišnjoj potrošnji električne energije Austrije.
Nužna održiva mreža
Iako su ulaganja u europske mreže u posljednjih pet godina porasla za 47 posto, na oko 70 milijardi eura godišnje, stručnjaci upozoravaju da to još uvijek nije dovoljno. Gerhard Salge, glavni direktor za tehnologiju u tvrtki Hitachi Energy, ističe da je stoga „nužno“ da se Europa usredotoči na proširenje elektroenergetske mreže.
„Kako se integriramo i međusobno povezujemo, moramo posvetiti odgovarajuću pozornost izazovima kapaciteta i složenosti kako bismo osigurali sigurnu, pristupačnu i održivu mrežu“, dodaje.
„Tehnologije postoje; sada ih moramo primijeniti brzo i u velikom opsegu.“
2025. je bila teška godina za čistu energiju u SAD-u. Pa zašto su zagovornici optimistični za 2026.?






