Što je fuzijska energija? Znanstvenici se s njom ‘bore’ već desetljećima
Fuzijska energija, proces koji pokreće sunce (Foto: Pixabay)
Znanstvenici i tvrtke već desetljećima pokušavaju iskoristiti fuzijsku energiju, proces koji pokreće Sunce, kako bi na Zemlji proizvodili električnu energiju. Dogovor vrijedan 6 milijardi američkih dolara, o spajanju društvene mreže američkog predsjednika Donalda Trumpa, Trump Media and Technology Group, s tvrtkom TAE Technologies, koju podupire Google, najnoviji je razvoj u industriji koja je još uvijek daleko od komercijalne primjene, piše Reuters.
Fuzijska energija, proces koji pokreće Sunce i zvijezde, nastaje kada se laki atomi, poput izotopa vodika, pod ekstremnim tlakom i temperaturama prisilno spoje (fuzioniraju), pri čemu se oslobađaju goleme količine energije. Današnji nuklearni reaktori temelje se na nuklearnoj fisiji, pri kojoj se atomi cijepaju kako bi se oslobodila energija.
Fizičari u tvrtkama i nacionalnim laboratorijima utrkuju se u pokušaju da reproduciraju fuzijske reakcije s ciljem proizvodnje električne energije za koju se očekuje da će imati nisku razinu onečišćenja i dugotrajnog radioaktivnog otpada.
Koje su prepreke?
Ako uspije, fuzija bi jednoga dana mogla pomoći u zadovoljavanju rastuće potražnje za energijom, koja u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put nakon desetljeća raste zbog umjetne inteligencije, kriptovaluta i proizvodnje. Podupiratelji, uključujući TAE i Commonwealth Fusion Systems, nadaju se izgradnji postrojenja koja bi počela isporučivati električnu energiju u mrežu krajem 2020-ih ili početkom 2030-ih godina.
Znanstvenici u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore 2022. godine prvi su put nakratko postigli neto dobit energije iz fuzijskog eksperimenta korištenjem lasera. Laboratorij je taj proboj od tada ponovio, no energetski izlaz tih eksperimenata vrlo je malen u usporedbi s energijom potrebnom za pokretanje lasera.
Kratkotrajne fuzijske reakcije koje su fizičari dosad uspjeli postići morale bi se odvijati neprekidno i dugoročno kako bi se mogla proizvoditi pouzdana električna energija. Tvrtke koje se bave fuzijom također moraju razviti materijale i postrojenja koja mogu dugoročno izdržati stalno bombardiranje neutronima. Kako bi postala široko rasprostranjen izvor energije, fuzija bi vjerojatno morala zamijeniti postojeću elektroenergetsku infrastrukturu, piše Reuters.
Čista energija iz prirodnog plina: Znanstvenici novim reaktorom pomiču granice
Koje zemlje napreduju u fuziji?
Većina fuzijskih tvrtki pokušava potaknuti fuzijske reakcije pomoću lasera ili snažnih magneta. TAE planira koristiti magnete i snopove neutralnih čestica, a ne lasere, za postizanje fuzije. Prema podacima američke Udruge fuzijske industrije (Fusion Industry Association – FIA), Sjedinjene Američke Države imaju 29 razvojnih projekata u području fuzije, Ujedinjena Kraljevina četiri, dok Kina, Njemačka i Japan spadaju među zemlje s po tri takva projekta.
Čini se da Kina gradi veliki istraživački centar za fuziju pokretanu laserima u Mianyangu, sličan fuzijskom postrojenju u Lawrence Livermoreu. Taj bi razvoj mogao pridonijeti dizajnu nuklearnog oružja, ali i istraživanjima proizvodnje energije.
FIA je ranije ove godine objavila da su fuzijske tvrtke dosad primile gotovo 9 milijardi američkih dolara privatnih ulaganja. Nekoliko velikih kompanija, poput Chevrona, Siemens Energyja, Nucora i Googleove matične tvrtke Alphabet, uložilo je u fuzijske projekte. Helion Energy, startup koji podupiru Sam Altman iz OpenAI-ja i investicijski fond SoftBanka, objavio je u srpnju da je započeo izgradnju lokacije za planiranu nuklearnu fuzijsku elektranu koja bi do 2028. trebala opskrbljivati električnom energijom podatkovne centre tvrtke Microsoft.






