Postignut važan dogovor za Hrvatsku: Za dvije godine čeka nas velika uloga
Obalu i more treba posebno štititi (Foto: Jure Miskovic / CROPIX)
Od 2. do 5. prosinca 2025. u egipatskoj prijestolnici Kairu održan je 24. sastanak stranaka Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnih područja Sredozemlja (COP 24). Na sastanku su sudjelovali visoki dužnosnici i akreditirani predstavnici stranaka Konvencije (21 obalna zemlja i Europska unija), promatrači, predstavnici Mediteranskog akcijskog plana (MAP) te predstavnici međuvladinih organizacija. Dogovoreno je i da Hrvatska bude zemlja domaćin u prosincu 2027. godine.
Hrvatska delegacija brojala je osam članova, predvođenih opunomoćenim veleposlanikom Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat. Delegaciju su činili visoki predstavnici uprava Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, predstavnici Hrvatskih voda te znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Barcelonska konvencija i njezini protokoli jedini su regionalni multilateralni pravni okvir za zaštitu morskog i obalnog okoliša Sredozemlja. Kao Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja usvojena je 16. veljače 1976. godine u Barceloni, a na snagu je stupila 1978. Izmjenama i dopunama 1995. preimenovana je u Konvenciju o zaštiti mora i obala Sredozemlja, dok je izmijenjena verzija na snazi od 2004. godine. Konvencija je nastala u okviru Mediteranskog akcijskog plana (MAP), koji su osmislili Ujedinjeni narodi s ciljem poboljšanja stanja okoliša u Sredozemlju.
Razna područja
Sedam protokola Barcelonske konvencije uređuje zaštitu mora u različitim područjima, uključujući sprječavanje onečišćenja s brodova i zrakoplova, postupanje u slučajevima onečišćenja i nesreća, sprječavanje onečišćenja iz izvora na kopnu, zaštitu posebno zaštićenih područja i bioraznolikosti, zaštitu od onečišćenja povezanog s istraživanjem i eksploatacijom na moru, upravljanje opasnim otpadom te integrirano upravljanje obalnim područjima Sredozemlja.
Stranke Barcelonske konvencije su: Albanija, Alžir, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis, Turska i Europska unija.
Sastanci zemalja potpisnica Barcelonske konvencije i njezinih protokola održavaju se svake druge godine, a domaćin je jedna od zemalja potpisnica. Njihova je svrha sagledavanje provedbe Konvencije te utvrđivanje programa rada i prioriteta za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Egipat je kao domaćin COP 24 preuzeo dvogodišnje predsjedanje za razdoblje 2025.–2027.
Europski parlament podržao novi klimatski plan do 2040. godine
Zajednička platforma
Već 50 godina Barcelonska konvencija predstavlja zajedničku platformu mediteranskih zemalja za zaštitu mora i obalnog područja. COP 24 nastavak je te misije u kontekstu sve izraženijih okolišnih pritisaka uzrokovanih klimatskim promjenama, onečišćenjem, urbanizacijom i neodrživim korištenjem prirodnih resursa.
Na sastanku COP 24 u Kairu potpisana je Ministarska deklaracija i usvojene su brojne važne odluke. Hrvatska delegacija aktivno je sudjelovala u njihovu donošenju, u suradnji s drugim državama članicama Europske unije i ostalim ugovornim strankama Konvencije.
Moto ministarskog dijela sastanka bio je „Održivo plavo gospodarstvo za otporno i zdravo Sredozemlje“, čime je naglašena uloga održivog plavog gospodarstva kao ključnog pokretača pravedne tranzicije prema resursno učinkovitom, niskougljičnom i kružnom gospodarstvu, u skladu s Agendom 2030 i ciljevima održivog razvoja.
Otpornost obala
Usvojene odluke rezultat su provedbe dvogodišnjeg programa rada te uključuju strateške, programske, planske i tehničke dokumente usklađene s ciljevima Barcelonske konvencije i njezinih protokola. Među najznačajnijim odlukama ističu se odobrenje referentnih standarda za Regionalni centar aktivnosti za klimatske promjene u Turskoj, kao i jačanje potpore posebno zaštićenim područjima i planovima bioraznolikosti.
Značajno je i usvajanje integriranih planova upravljanja obalnim područjima (ICZM) kao ključne komponente održivog razvoja i otpornosti obala, odobrenje dvogodišnjeg programa rada i proračuna Konvencije za razdoblje 2026.–2027., nove odluke usmjerene na smanjenje onečišćenja mora uzrokovanog brodovima, kao i odobrenje tehničkih izvješća MedECC-a te ažurirani okviri za izvještavanje, standardi održivosti i novi plan praćenja stanja okoliša.
Središnji dio sastanka bilo je usvajanje Ministarske deklaracije iz Kaira, kojom su se ugovorne stranke obvezale na integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u nacionalne politike i planove,kao i na proširenje zaštićenih morskih i obalnih područja i drugih mjera očuvanja s ciljem zaštite 30 % Sredozemlja do 2030. godine.
Hrvatska domaćin
Ovom Deklaracijom su se stranke obvezale i na rješavanje problema onečišćenja mora i kopna, uključujući smanjenje i uklanjanje štetne plastike za jednokratnu uporabu do 2030., na potporu prijelazu na niskougljične izvore energije, osobito u sektoru brodarstva, promicanje plavog i kružnog gospodarstva, osnaživanje žena i mladih te jačanje suradnje s međunarodnim organizacijama, javnim i privatnim sektorom i civilnim društvom.
Znanstvena savjetnica u trajnom izboru, dr. sc. Slavica Matijević, članica hrvatske delegacije i nacionalna koordinatorica za pristup temeljen na ekosustavu (EcAp), sudjelovala je na COP 24 u okviru popratnog događanja „Marine Environment Monitoring and Pollution Control in the Mediterranean“ („Monitoring morskog okoliša i kontrola onečišćenja u Mediteranu“). Tom je prilikom održala izlaganje „IMAP – MSFD implementation for good environmental status of the marine environment in Croatia“ („Implementacija IMAP-MSFD za dobro stanje morskog okoliša u Hrvatskoj“), u kojem je predstavila iskustva Hrvatske u usklađivanju monitoringa morskog okoliša prema europskim direktivama i programima Barcelonske konvencije.
Na COP 24 postignut je i iznimno važan dogovor za Republiku Hrvatsku. Hrvatska će biti domaćin sljedećeg sastanka COP 25, koji će se održati u prosincu 2027. godine. Kao država predsjedavateljica, Hrvatska će imati priliku još snažnije sudjelovati u oblikovanju politika usmjerenih na očuvanje morskog okoliša i obalnih područja Sredozemlja.






