Vrtlar Kruno upozorava: ‘Prestanite sakatiti gradska stabla bez potrebe’
Poznati hortikulturist Vrtlar Kruno upozorio je građane da se i sa posve zdravog stabla može odlomiti grana. “Jeste li znali da postoji mogućnost da se i na potpuno zdravom stablu odlomi grana i padne? Rizik od odloma grane je stoga uvijek prisutan i nikada u parku ne možemo biti sto posto sigurni. Kao i u životu, i na cesti pa čak i kod liječnika.
Stoga zbog toga što postoji opasnost da se neka grana odlomi, ne znači da moramo sva stabla ukloniti ili ih ovršiti na način da im uklonimo kompletnu krošnju kao što se to čini diljem Hrvatske. I stoga prestanite paničariti i opravdavati sakaćenje gradskih stabala bez potrebe“, upozorio je Kruno, mislivši pritom na ružno ogoljena stabla diljem Hrvatske, čije fotografije objavljuje na svojim društvenim stranicama.
U objavi je podsjetio na slučaj o kojem je pisao ranije ove godine.
Zdravo stablo
“Upravo se to dogodilo jednoj gospođi koja u vrtu ima veliko stablo američkog oraha s kojeg je pala velika grana s pretežno zelenim lišćem. A obzirom da nije bilo nekog nevremena, to ju je prilično zbunilo. Draga gospođo, ovo je odgovor na vaše pitanje.
Obzirom da nije riječ o suhoj ili bolesnoj grani i da se dogodilo za mirna vremena, moja je pretpostavka da se vjerojatno radi o jednom fenomenu koji se zna pojaviti kod stabala. Ne znam točan hrvatski naziv, nijemci ga zovu. “Grünastbruch“ (“lom zelene grane”).
Riječ je naime o jednom složenom i višeslojnom fenomenu, a o uzrocima se tek može pretpostavljati. Na žalost postoji relativno malo znanstveno utemeljenih studija na ovu temu. Neki stručnjaci kao glavnu teoriju navode zagrijavanje površine grane zbog sunčeve svjetlosti i zagrijanog okolnog zraka, što uzrokuje smanjenje elastičnosti vanjskih vlakana drva i lomljenje grane. Vjerojatnost loma posebno je velika za poslijepodneva.
Vrtlar Kruno: ‘Moguć je pakt s puževima, a bršljan ne guši stabla’
Vodoravne grane
Strategija preživljavanja kao princip može također igrati ulogu. Kod njega se stablo odvaja od svojih najslabijih grančica/grana kako bi opstalo kao cjelovit organizam. Ponekad drveću jednostavno više nisu potrebne neke grane: posebno one iz donjeg dijela krošnje, koje su zasjenjene višim granama i više ne mogu značajno pridonijeti fotosintezi. Ove ih grane koštaju više energije nego što same proizvedu. Zato ih se drveće rješava.
Neki znanstvenici tvrde da može uzrok biti i položaj grana. Posebno su time pogođene vodoravne grane. Vodoravni položaj znači da je opterećenje posebno veliko. Zbog toga se stabla odvajaju od njih.
I na kraju, ovo samo potvrđuje kako neke procese u prirodi još uvijek nismo posve dokučili i kako prirodu još uvijek nedovoljno dobro razumijemo da bismo se prema njoj znali adekvatno odnositi”, piše Kruno u svojoj objavi.






