Grad Zagreb uputio građanima važan poziv: Rok je do 31. prosinca 2025.
Uklanjanje azbesta sa zgrada (Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX)
Grad Zagreb je pozvao građane da dostave informacije o građevinama za koje znaju da se u njima nalazi azbest. “Temeljem članka 30. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest („Narodne novine“, broj 69/16. – u daljnjem tekstu Pravilnik) pozivaju se vlasnici odnosno korisnici građevina na administrativnom području Grada Zagreba u kojima se nalazi azbest, da dostave podatke o lokacijama tih građevina (obiteljske kuće, stambene zgrade, garaže, pomoćni objekti i sl.), kao i podatke o procjeni količine, vrste i statusu materijala u kojima se nalazi azbest.
Sukladno članku 18. stavku 1. Pravilnika, vlasnik odnosno korisnik građevine u kojoj se nalazi azbest, dužan je, radi planiranja sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest, na poziv jedinice lokalne samouprave, u roku određenom tim pozivom, dostaviti podatke o lokaciji građevine, procjeni količine, vrste i statusu materijala za kojeg je izvjesno da će postati azbestni otpad”, stoji u pozivu.
Obrazac za prijavu građevina u kojima se nalazi azbest može se preuzeti ovdje ili u pisarnici na adresi: Park Stara Trešnjevka 2, Zagreb. Vlasnici odnosno korisnici građevina na kojima se nalazi azbest, popunjeni i potpisani Obrazac trebaju dostaviti poštom na adresu: Park Stara Trešnjevka 2, Zagreb ili putem elektroničke pošte na adresu: [email protected]. Rok za dostavu podataka po ovom pozivu je zaključno do 31. prosinca 2025. godine.
Što je azbest?
Azbest je prirodni silikatni mineral koji se u prirodi pojavljuje u obliku vrlo finih i dugih vlakana. Postoji u nekoliko tipova, od kojih su najrašireniji krizotil, poznat kao bijeli azbest, te amfibolni oblici poput amosita i krokidolita. Zbog svoje iznimne otpornosti na toplinu, vatru, kemikalije i trošenje, kao i zbog dobrih izolacijskih svojstava, azbest je desetljećima bio široko korišten u građevinarstvu, industrijskoj proizvodnji i automobilskoj opremi.
Opasnost azbesta ne proizlazi iz samog materijala kada je stabilan i neoštećen, nego iz mikroskopskih vlakana koja se mogu osloboditi u zrak. Kada se udišu, ta vlakna ostaju u plućima vrlo dugo, a ljudski ih organizam ne može razgraditi. Upravo zbog svoje sitne, lagane i igličaste strukture lako prodiru duboko u dišne putove, gdje mogu uzrokovati trajna oštećenja.
Dugotrajna izloženost azbestnim vlaknima povezana je s nekoliko ozbiljnih bolesti. Azbestoza je kronična bolest pluća koja nastaje kada udisana vlakna uzrokuju ožiljkavanje plućnog tkiva, što dovodi do otežanog disanja i smanjenog kapaciteta pluća. Rak pluća također je značajno češći kod osoba izloženih azbestu, a rizik je posebno visok kod pušača.
Prostor u kuhinji kao izvor kancerogenog benzena: ‘Ne treba paničariti’
Smrtonosna bolest
Najteža bolest povezana s azbestom je mezoteliom, rijedak, ali gotovo uvijek smrtonosan oblik raka koji se javlja na poplućnici ili potrbušnici, često tek desetljećima nakon izlaganja. Osim toga, azbest može uzrokovati i različite promjene na ovojnicama pluća, poput zadebljanja ili ožiljaka, što može dovesti do smanjenja funkcije disanja.
Iako mnogi materijali koji sadržavaju azbest ne predstavljaju opasnost kada su potpuno neoštećeni, rizik nastaje pri bilo kakvom oštećenju, bušenju, rezanju, brušenju ili postupnom propadanju takvih materijala.
Zato je u brojnim zemljama, uključujući Hrvatsku, upotreba azbesta zabranjena, a njegovo uklanjanje smiju obavljati samo ovlaštene stručne službe uz stroge mjere zaštite. Samostalno uklanjanje ne preporučuje se jer može uzrokovati masovno oslobađanje vlakana i znatno povećati izloženost.






