U mnogim domovima nalazi se velik izvor otrova, ne samo za ukućane, već i za susjede
Peć na kruta goriva (Foto: Pixabay)
Zagađenje zraka u Hrvatskoj zimi se javlja sustavno i predvidljivo. Najpogođeniji su veći gradovi i kotline, pri čemu u posljednje vrijeme najvoše slušamo medijske izvještaje o zagađenju zraka u Zagrebu i Puli. Situacije su to u kojima se jutarnje i večernje koncentracije lebdećih čestica naglo povećavaju zbog kombinacije meteoroloških i emisijskih čimbenika. Također, u Zagrebu su zimski dani s masivnom maglom i povišenim PM vrijednostima posebno intenzivno popraćeni u medijima i putem društvenih mreža.
Zimsko pogoršanje kvalitete zraka u kontinentalnoj Hrvatskoj u pravilu ima dva osnovna uzroka. To su pojačano sagorijevanje krutih goriva za grijanje (drvo, ugljen, lož-ulje) te povoljni meteorološki uvjeti za akumulaciju zagađivača.
A to su slabi vjetrovi, temperaturna inverzija i visoka relativna vlažnost koji zadržavaju te otpadne tvari u prizemnim slojevima. Uz to, promet i lokalne industrijske emisije daju stalan doprinos koji u uvjetima slabog izmjenjivanja zraka postaje dominantan izvor onečišćenja.
Ključne tvari koje zagađuju zrak zimi i na koje treba obratiti najviše pozornosti su lebdeće čestice različitih veličina (PM10, PM2.5 i ultrafine čestice <0,1 µm), čađa, organski kancerogeni spojevi vezani uz čestice, dušikov dioksid (NO2) iz prometa i lošeg sagorijevanja te u nekim okolnostima sumporov dioksid (SO2) i CO. U hladnim, stagnirajućim uvjetima najopasnije su upravo finije i ultrafine čestice (PM2.5 i manje) jer prodiru duboko u dišni sustav i u krvotok.
Razne prijetnje
Te fizikalno-kemijske karakteristike pojedinih čestica imaju i različite učinke po ljudsko zdravlje. Tako PM10 mogu nadražiti oči i gornje dišne putove i predstavljaju mjerni indikator općega zagađenja. PM2.5 i ultrafine čestice nose primarno zdravstveni rizik jer dosežu alveole pluća i mogu prijeći u krvotok, a zajedno s površinski vezanim otrovnim molekulama stvaraju mješavinu koja podiže rizik od upale, oksidativnog stresa i posljedica za srce i mozak. Zdravstveni učinci kronične i akutne izloženosti zagađenom zraku su već dobro poznati.
Tako izloženost PM2.5 i NO2 česticama povezana je s povećanim rizikom od moždanog i srčanog udara, ishemijske bolesti srca, pogoršanjem kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), astme i težim ishodima kod novorođenčadi i djece (manja porođajna kilaža, razvojne i respiratorne bolesti).
Europska agencija za okoliš i WHO procjenjuju da je zagađenje zraka jedan od vodećih okolišnih čimbenika koji pridonose preranoj smrtnosti u Europi, a bolesti srca i mozga dominantne su posljedice. Također je jasno da značajan dio tereta bolesti može biti spriječen postizanjem nižih razina onečišćenja.
U kratkom roku, nagla epizoda visokih koncentracija može dovesti do povećanog broja akutnih posjeta hitnim službama i bolnicama zbog pogoršanja astme, bronhitisa i srčanih tegoba. S druge strane, kontinuirana izloženost i kumulativni efekti znače više kroničnih bolesti, smanjenu očekivanu životnu dob i veće zdravstvene troškove za društvo.
Posebno ranjive skupine su mala djeca (zbog razvoja pluća i često većeg volumena udisanog zraka po kilogramu), trudnice (rizici za plod), starije osobe i oni s postojećim kardiovaskularnim i respiratornim bolestima. Ekonomski i socijalni faktori dodatno povećavaju ranjivost jer lošiji stanovi, grijanje na čvrsta goriva i blizina prometnica često su povezani s nižim socioekonomskim statusom.
Katastrofa u Lici: ‘Ekomafija izvozi otpad u zemlje poput Hrvatske’
Najopasnije čestice
Od toga što je najopasnije u toj mješavini zagađivača, stručna i epidemiološka literatura ističe PM2.5 i ultrafine čestice (te čađu kao pokazatelj izgaranja fosilnih i biogoriva) kao najvažnije pojedinačne čimbenike zbog njihove sposobnosti da izazovu sistemsku upalu, poremećaj endotelne funkcije krvnih žila i povećanje zgrušavanja krvi – mehanizme koji izravno objašnjavaju porast srčanih i moždanih incidenata tijekom i nakon epizoda povećanih koncentracija.
Dodatno, PAH-ovi (policiklički aromatični ugljikovodici) i neke komponente čađe su mutagene i kancerogene, pa kombinacija finih čestica i toksičnih organskih tvari predstavlja značajan dugoročni rizik za razvoj raka pluća. U praksi to znači da pri zimskim smog epizodama najopasniji otisak ostavljaju one emisije koje proizvode visoke udjele PM2.5 i čađe, a to su ložišta s lošim izgaranjem drveta ili ložulja, nekontrolirano spaljivanje otpada te promet u uvjetima inverzije.
U gradovima s kotlinastim konfiguracijama (gdje se zrak lako „zarobi“) i u zonama s gusto naseljenim stambenim zgradama učinci su osobito jasni. Mjerne stanice bilježe PM10 i PM2.5 u mikrogramima po kubičnom metru i prema tim brojkama izdaju se upozorenja. WHO je 2021. postavio strože smjernice i naglasio da ne postoji prag bez rizika.
Čak i niske koncentracije su povezane sa zdravstvenim štetama. Europske i nacionalne granice za planiranje i pravne mjere često su blaže od WHO-ovih preporuka, pa je u mnogim europskim gradovima, pa tako i u određenim hrvatskim mjestima, uočeno da su «dozvoljene» razine i dalje povezane sa značajnim zdravstvenim prijetnjama.
Kada se pojave takve epizode zagađenog zraka, građani trebaju pratiti lokalne prognoze i mjerenja (DHMZ i mreže za kontinuirano praćenje), izbjegavati intenzivne vanjske aktivnosti (trčanje, sport na otvorenom) u crvenim/ljubičastim zonama, koristiti zatvorene prostore s pročišćenim zrakom ako je moguće, smanjiti izlaganje kroz prozračivanje u periodima kad je koncentracija niža (srednji dio dana ako je prognoza takva), i za osjetljive skupine razmotriti uporabu certificiranih respiratornih maski (FFP2/N95) u trenucima najvećih koncentracija.
Preporuke zdravstva često ističu i praktične mjere poput isključivanja ventilacijskih jedinica koje dovode zrak izvana tijekom najgorih epizoda te korištenje HEPA filtracije u unutrašnjosti. Za sustavno smanjenje rizika nužne su velike politike kao zamjena ložišta na kruta goriva čistim sustavima grijanja, energetska obnova zgrada, regulacija i kontrola prometa (osobito teških vozila i ispušnih normi), zabrana spaljivanja otpada, smanjenje industrijskih emisija i bolje prostorno planiranje koje smanjuje koncentraciju ljudi uz izvore onečišćenja.
Ugroza zdravlja
U ovom trenutku u Hrvatskoj se zimske epizode smatraju ponavljajućim javnozdravstvenim problemom. Mediji i stručnjaci redovito upozoravaju na dane sa „crvenim“ ili „vrlo lošim“ zrakom, meteorološke službe i agencije za zaštitu okoliša sve više koriste prognozne karte kvalitete zraka kako bi pravovremeno upozorile građane, a epidemiolozi pozivaju na brže provođenje mjera smanjenja emisija koje bi dugoročno smanjile zdravstveni teret.
Ukratko, zagađenje zraka koje zimi zahvaća hrvatske gradove koncentrira se u urbanim kotlinama i industrijskim zonama. Najopasnije komponente su PM2.5 i ultrafine čestice, posebno u kombinaciji s toksičnim organskim spojevima i čađom, jer prodiru duboko u tijelo i izazivaju sistemske učinke koji dovode do srčanih i plućnih bolesti te povećane smrtnosti. Kratkoročne mjere osobne i javne zaštite pomažu reduciranju izloženja, ali dugoročno je jedini pouzdan put za manje bolesti i smrti smanjenje emisija iz grijanja, prometa i industrije te primjena WHO-ovih i europskih smjernica u lokalnim politikama.
“Dugotrajna izlaganja mogu kod ljudi, koji imaju predisponirajuće rizične faktore, kao što su alergičari, hipertoničari i dijabetičari, razviti kronične kardiovaskularna i plućna oboljenja. Zato su preporuke nošenje maski, izbjegavanje izlaska na otvorene prostore, svakako izbjegavanje trčanja maratona u centru grada. Treba bez zastrašivanja, ali uz značajan oprez, stalno govoriti i ponavljati koliko su opasnosti stvarno realne pogotovo ako ova situacija s kakvoćom zraka potraje.
Djecu se teško može zaustaviti u domovima, ali treba malo reducirati izlaske na otvoreno, kao i sportske aktivnosti, jer su također osjetljiva skupina. Institucije su dužne o tome govoriti, a vidite da je naša struka stalno u edukacijama i upozoravanju sugrađana”, kazuje prim. dr. Saša Srića, internist i pulmolog, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.
Kvaliteta zraka u Zagrebu nakon požara Vjesnikovog nebodera: Postavljeno pitanje oko azbesta
Problem Zagreba
Iz Grada Zagreba, koji je početkom zime bio u fokusu hrvatske javnosti kada je u pitanju onečišćenje zraka, rekli su nam kako zadržavanju onečišćenja na pojedinim područjima pridonosi više čimbenika: blizina izvora onečišćenja, geometrija mjernog mjesta te nepovoljni klimatski i meteorološki uvjeti (dugotrajna magla, temperaturna inverzija, odsustvo vjetra i padalina). Na povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5 utječu i kućna ložišta, cestovni promet, zimsko posipavanje prometnica, građevinski radovi te rad energetskih postrojenja. Dodatno, na razine onečišćenja lebdećim česticama u Gradu Zagrebu utječe i prekogranični transport čestica, odnosno prekogranično onečišćenje istima.
Jedan od najvećih izvora onečišćenja zraka tijekom zime predstavljaju kućna ložišta, stoga su u Akcijskom planu za poboljšanje kvalitete zraka 2023-2028. izrađene konkretne mjere usmjerene na smanjenje emisija iz kućnih ložišta. Iste uključuju izradu inventara emisija kućnih ložišta i cestovnog prometa, s ciljem preciznog utvrđivanja glavnih izvora onečišćenja zraka spram PM10 i NO2, čijom je realizacijom potvrđeno da su dominantan izvor PM10 kućna ložišta na biomasu.
“Grad je u sklopu edukativne kampanje za građane na svojoj mrežnoj stranici objavio smjernice o pravilnom korištenju kućnih ložišta kako bi informirao i osvijestio načine pravilnog korištenja ložišta na drva (biomasu) te ukazao na zabranu spaljivanja otpada. Na smanjenje onečišćenja česticama može se utjecati smanjenjem emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti. Stoga je na istoj stranici Grad Zagreb objavio i Preporuke za smanjenje emisije čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti”, kazuju iz Grada.
Ključne aktivnosti
Program suzbijanja energetskog siromaštva na području Grada Zagreba za razdoblje do 2030. godine, usvojen 2023., doprinosi poboljšanju kvalitete zraka kroz konkretne mjere koje smanjuju emisije iz kućanstava i potiču energetsku učinkovitost. Ključne aktivnosti uključuju energetsku obnovu stambenog fonda, zamjenu neučinkovitih sustava grijanja, povećanje udjela obnovljivih izvora energije te edukaciju građana.
U 2026. godini planirani su javni pozivi za obnovu obiteljskih kuća u energetski siromašnim kućanstvima te za zamjenu sustava grijanja na fosilna i kruta goriva u obiteljskim kućama. Javni pozivi bit će upućeni na javno savjetovanje, čime će svi zainteresirani imati priliku dati svoje komentare. Sredstva za provedbu ovih poziva su osigurana.
Grad Zagreb bit će nositelj postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova, čime se građanima olakšava proces i osigurava kontrola kvalitete. Grad će financirati izradu dokumentacije i izvođenje radova u 100% iznosu.
Početkom godine usvojen je i Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Zagreba za razdoblje 2025. – 2027., koji predviđa mjere za povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu i prometu, instalaciju novih sustava grijanja ili zamjenu postojećih te izgradnju sunčanih elektrana u zgradama u vlasništvu Grada ili ustanova osnovanih od strane Grada Zagreba. Sve mjere iz Akcijskog plana doprinose boljoj kvaliteti zraka i smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Najveći zagađivač u svijetu: Mnogi Hrvati ga svaki dan stavljaju u usta
Promet kao manji problem
Ove godine usvojen je i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja 2025-2029. koji u fokusu ima smanjenje emisija stakleničkih plinova (odnosno ublažavanje klimatskih promjena) što posljedično dovodi i do smanjenja onečišćenja zraka. Osim elektrifikacije autobusnog javnog prijevoza, predviđeno je poticanje i upotreba obnovljivih izvora energije te se na zgradama javne namjene planira instalacija solarnih elektrana ukupne snage od 17 MW, ali i istraživanje potencijala geotermalne energije za upotrebu u grijanju.
“Promet je, iako manji izvor onečišćenja u odnosu na kućna ložišta, i dalje značajan faktor u područjima s visoko frekventnim prometom. Grad Zagreb poduzima mjere za smanjenje emisija iz prometa, uključujući kompletnu modernizaciju i elektrifikaciju flote autobusa ZET-a do 2035 godine, kao i razvoj sustava za pametno upravljanje prometom. Cilj je prioritizirati javni prijevoz, čime će se smanjiti emisije štetnih plinova iz privatnih vozila.
Uz to, Grad sudjeluje u istraživačkom projektu LIFE City TRAQ sa DHMZ-om, koji mjeri onečišćenje s prometnica i koristi podatke za razvoj učinkovitijih mjera smanjenja onečišćenja”, zaključuju iz Grada o ovoj sve ozbiljnijoj temi ne samo za Zagrepčane već za stanovnike cijele Hrvatske.






