Energetska obnova: Zbogom subvencijama, zgrade od sada dižu kredite
Obnova nebodera (Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX)
Usklađivanje s direktivama Europske unije donosi značajne promjene u hrvatskom zgradarstvu, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost i smanjenje troškova života. O ovoj temi, koja je iznimno relevantna u sklopu novog Zakona o priuštivom stanovanju, govorio je Tin Bašić, suosnivač portala ZGRADOnačelnik.hr, gostujući u programu N1 televizije.
Hrvatska mora implementirati europske direktive koje nalažu postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine, odnosno potpuni prestanak dekarbonizacije. Bašić naglašava da, osim klimatskih razloga, građane čeka i financijski izazov jer dosadašnje subvencije za energente neće trajati vječno.
Novi zakonski okvir već se nazire. Završeno je savjetovanje za Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a slijede i izmjene Zakona o gradnji.
Novi standardi za sve
Hrvatska se suočava s velikim problemom. Naime, 75 posto zgrada izgrađeno je prije 2000. godine i u potpunosti su energetski neučinkovite (najčešće u E, F ili G energetskom razredu). S druge strane, nove zgrade moraju već po defaultu ispunjavati standarde “nulte emisije”, što ih svrstava u rang pasivne kuće. To podrazumijeva izuzetnu izolaciju, solarne panele na krovu, dizalice topline, a ponekad i korištenje geotermalne energije ili biomase.
Najveća i najizravnija promjena za suvlasnike tiče se financiranja obnove. Dosadašnji model sufinanciranja, gdje je država pokrivala i do 80% troškova obnove, uskoro odlazi u povijest. Od iduće godine, na zahtjev EU, prelazi se na sustav “financijskih instrumenata”.
“Zgrada će dići kredit, morat će ispuniti uvjete po projektu, određenu uštedu energiju itd. U to će biti uključena Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kao i komercijalne banke,” pojasnio je Bašić. Ovaj model znači da će se energetska obnova morati financirati zajmovima, uz otvaranje određenih prilika kroz Zakon o priuštivom stanovanju.
Obvezan OIB zgrade i novi registar
Jedna od ključnih novosti je obveza dobivanja OIB-a zgrade. Iako je to u javnosti pokrenulo brojne rasprave, taj je korak ključan za budućnost.”OIB je obvezan tako da će biti potreban za sve buduće modele. Prvi put u hrvatskoj povijesti radimo svojevrstan registar na temelju kojeg ćemo znati koliko imamo zajednica suvlasnika,” ističe Bašić.
Proces je složen jer se procjenjuje da Hrvatska ima oko 20 tisuća takvih zajednica. OIB zgrade postao je obvezan regulativom iz srpnja, čime se stvara neophodna baza podataka za daljnje investicije i planiranje.
Bašić je također upozorio na loše održavanje zgrada koje traje već pedesetak godina. Novi Zakon o održavanju trebao bi potaknuti promjenu, jer se zapadni standardi temelje na obveznoj zamjeni vanjske ovojnice (fasade) svakih 30 do 40 godina, praksi koja u Hrvatskoj često ne postoji.






