Svjetski čelnici suočeni s bolnom istinom iza zatvorenih vrata: Granica od 1,5 stupnjeva praktički je izgubljena, evo što nas čeka
Klimatska budućnost je naizvjesna (Foto: Pexels)
Deset godina cilj ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija bio je jedno od glavnih uporišta međunarodne klimatske politike. Države su se Pariškim sporazumom obvezale poduzeti sve što je potrebno kako bi spriječile prelazak te granice i izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena. No danas je sve izvjesnije da taj cilj neće biti ostvaren, a na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji COP31 države se suočavaju s pitanjem kako prihvatiti novu stvarnost.
Riječ je o prvoj velikoj klimatskoj konferenciji nakon što su Ujedinjeni narodi objavili da je prekoračenje granice od 1,5 stupnjeva Celzija praktički neizbježno. Globalna temperatura već je porasla za približno 1,4 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a upozorenje UN-a iz rujna dodatno je pojačalo zabrinutost zbog brzine klimatskih promjena.
Unatoč tome, dio država ne želi odustati od cilja koji je godinama predstavljao temelj međunarodnih klimatskih nastojanja. Posebno odlučne u tome su zemlje koje su već izložene najtežim posljedicama zagrijavanja planeta.
Među njima je i pacifička otočna država Palau, kojoj porast razine mora izravno ugrožava budućnost. Njezin predsjednik Surangel Whipps Jr. upozorio je svjetske čelnike u Antaliji da ograničenje zagrijavanja na 1,5 stupnjeva nije samo politička ambicija.
“To je egzistencijalna prijetnja našoj hrani, našim gospodarstvima i suverenitetu”, poručio je.
Prema dokumentu koji je objavila Australija, država koja predsjeda pregovorima, pojedine zemlje žele da završni dogovor COP31 potvrdi kako je cilj od 1,5 stupnjeva i dalje ispravan smjer klimatske politike. Zalažu se i za obvezu povratka na tu razinu zagrijavanja što je prije moguće, uz naglašavanje da bi se temperature nakon privremenog prekoračenja ipak mogle ponovno sniziti.
Iza zatvorenih vrata, međutim, dio pregovarača izražava sumnju u ostvarivost takvog scenarija. Ipak, mnogi ne žele javno odustati od cilja koji se smatra važnim pokretačem ubrzanog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Pojedine države žele ublažiti klimatske ambicije
Dok jedne zemlje nastoje zadržati cilj od 1,5 stupnjeva u središtu pregovora, druge vide priliku da ga oslabe ili potpuno izbace iz završnog dokumenta. Na to su za AFP upozorili promatrači klimatskih pregovora, koji se održavaju iza zatvorenih vrata.
Među skupinama koje se protive takvom pristupu navode se Arapska skupina i Skupina istomišljenika zemalja u razvoju (LMDC). Riječ je o pregovaračkim blokovima koji okupljaju gospodarstva u razvoju, među kojima su i Saudijska Arabija te Indija.
Jedan visoki predstavnik zapadne zemlje upozorio je da bi uspjeh takvih nastojanja na COP31 mogao značiti ozbiljan korak unatrag u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Jasper Inventor, voditelj izaslanstva Greenpeacea na konferenciji u Antaliji, upozorio je i na zabrinutost dijela zemalja u razvoju. One strahuju da bi snažnije inzistiranje na cilju od 1,5 stupnjeva moglo dovesti do dodatnih zahtjeva za smanjenjem emisija, bez odgovarajuće financijske potpore bogatijih država.
U pregovorima se pojavilo i pitanje korištenja takozvane sive literature, odnosno stručnih izvješća i analiza koje nisu objavljene u klasičnim znanstvenim časopisima. Pojedine države zatražile su njezino odbacivanje, što se tumači kao moguća kritika rada Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).
Ta je organizacija u rujnu objavila prvu studiju koja se posebno bavila mogućim scenarijima prekoračenja temperaturnog praga. U njoj se istražuje kako bi se globalno zagrijavanje moglo ponovno spustiti na 1,5 stupnjeva do kraja stoljeća, čak i ako se ta granica prethodno prijeđe.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je tijekom svojeg desetogodišnjeg mandata snažno zagovarao zadržavanje tog cilja, poručio je da eventualno prekoračenje mora biti što manje i što kraće.
Povratak na 1,5 stupnjeva zahtijevao bi desetljeća napora
Pariški sporazum, koji je prihvatilo gotovo 200 država, predviđa zadržavanje porasta globalne temperature znatno ispod dva stupnja Celzija, uz nastojanja da se ograniči na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Tijekom godina znanstvena istraživanja sve su jasnije pokazivala koliko je važna upravo niža granica. Prema upozorenjima znanstvenika, njezino prekoračenje povećava rizik od ekstremnih vremenskih pojava, uključujući razornije poplave i toplinske valove, ali i dugoročnih promjena koje bi mogle postati nepovratne. Među najugroženijim ekosustavima su koraljni grebeni, čiji bi opstanak mogao biti ozbiljno ugrožen daljnjim zagrijavanjem.
Ipak, mogućnost da se nakon prekoračenja temperatura ponovno vrati na 1,5 stupnjeva ostaje vrlo neizvjesna.
Na to upozorava Pierre Friedlingstein, klimatolog sa Sveučilišta u Exeteru i glavni autor istraživanja Global Carbon Budget. Prema njegovu objašnjenju, takav bi scenarij zahtijevao dramatično smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i istodobno uklanjanje velikih količina ugljikova dioksida iz atmosfere.
To bi se moglo postići prirodnim rješenjima, poput pošumljavanja i obnove močvarnih područja, ali i razvojem tehnologija za izravno uklanjanje ugljika iz atmosfere.
Problem je u razmjerima potrebne primjene takvih rješenja. Friedlingstein smatra da bi nove tehnologije trebalo uvesti u golemom opsegu i održavati njihovu primjenu tijekom više desetljeća.
Takav scenarij ne smatra potpuno nemogućim, ali upozorava da bi njegovo ostvarenje bilo iznimno zahtjevno.
“To nije nešto što bih nazvao utopijskim, ali je svakako iznimno ambiciozno”, zaključio je klimatolog.
Rasprava na COP31 tako se ne vodi samo oko budućih klimatskih ciljeva, nego i oko pitanja koliko su države spremne prihvatiti znanstvena upozorenja te preuzeti odgovornost za posljedice koje će se osjećati desetljećima. Dok najugroženije zemlje upozoravaju da je riječ o pitanju njihova opstanka, dio država nastoji ublažiti obveze, a prostor za izbjegavanje klimatskih posljedica postaje sve manji.






