COP31 u Turskoj: Svjetski čelnici pozivaju na hitnije djelovanje protiv klimatskih promjena
Klimatske promjene (Foto: Pexels)
Svjetski čelnici okupili su se na klimatskoj konferenciji UN-a COP31 u Turskoj, odakle su uputili upozorenje da borba protiv globalnog zatopljenja mora postati jedan od glavnih međunarodnih prioriteta. Na početku dvotjednog skupa pozvali su vlade da ubrzaju klimatske mjere, unatoč brojnim drugim izazovima koji trenutačno zaokupljaju svijet, uključujući ratove, inflaciju i sve veće izazove povezane s umjetnom inteligencijom.
Izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene Simon Stiell upozorio je da dosadašnji rezultati nisu dovoljni za suočavanje s razmjerima klimatske krize.
„Hitnost ovog trenutka mora nas pokrenuti prema naprijed”, poručio je Stiell na otvaranju konferencije na turskoj sredozemnoj obali, istaknuvši da je dosadašnji napredak daleko prespor.
Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje i izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš objavljeno u listopadu. Prema njegovim procjenama, svijet je na putu da premaši zagrijavanje od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Riječ je o granici dogovorenoj Pariškim klimatskim sporazumom 2015. godine, čiji je cilj ograničiti najteže posljedice klimatskih promjena.
Dodatno zabrinjavaju i ovogodišnji temperaturni rekordi. Prema izvješću UN-a objavljenom u ponedjeljak, 2026. godina mogla bi se svrstati među četiri najtoplije godine otkako postoje mjerenja, čemu je pridonio i snažan klimatski fenomen El Niño.
Posljedice zagrijavanja već su vidljive u različitim dijelovima svijeta. Zapadnu Europu pogodio je niz ekstremnih toplinskih valova, dok je u Nepalu došlo do urušavanja ledenjaka i katastrofalnih poplava. U toj je prirodnoj katastrofi poginulo više od 1450 ljudi, a tisuće se još vode kao nestale.
Turska želi ubrzati elektrifikaciju svjetskog gospodarstva
Jedan od glavnih ciljeva ovogodišnjeg klimatskog samita jest povećanje udjela električne energije u globalnom gospodarstvu. Tursko predsjedništvo COP31 želi da se do 2035. godine elektrificira više od trećine svjetskog gospodarstva, dok se trenutačni udio procjenjuje na približno 20 posto. Od država se očekuje da podrže inicijativu i preuzmu odgovarajuće obveze.
Elektrifikacija bi mogla pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, osobito ako bi se postupno zamjenjivali uređaji i sustavi koji koriste fosilna goriva. To se odnosi na automobile, sustave grijanja, bojlere, štednjake i drugu opremu koja danas u velikoj mjeri ovisi o ugljenu, nafti i plinu.
Turski predsjednik COP31 Murat Kurum poručio je kako klimatski pregovori moraju donijeti konkretne promjene koje će građani moći osjetiti u svakodnevnom životu.
„Želimo da ljudi osjete rezultate klimatskih pregovora u svakodnevnom životu: u zgradama koje troše manje energije, u čistom javnom prijevozu, u energiji koju si mogu priuštiti i u novim radnim mjestima”, izjavio je Kurum.
Aktivisti upozoravaju na nedostatke plana
Iako je najavljena inicijativa usmjerena na ubrzavanje energetske tranzicije, klimatski aktivisti izrazili su nezadovoljstvo njezinim pojedinim odredbama.
Glavni prigovor odnosi se na činjenicu da predloženi cilj ne propisuje kako se električna energija mora proizvoditi, odnosno ne zahtijeva da dolazi iz niskougljičnih izvora poput sunca, vjetra ili drugih tehnologija s malim emisijama stakleničkih plinova.
Zbog toga se otvorilo pitanje može li se sama elektrifikacija smatrati stvarnim klimatskim napretkom ako se pritom ne osigura i čišća proizvodnja električne energije. Naime, prelazak na električnu energiju ne jamči automatski smanjenje emisija ako se ona i dalje u velikoj mjeri proizvodi iz fosilnih goriva.
Rasprava na COP31 tako ponovno stavlja u središte jedno od ključnih pitanja klimatske politike, kako ubrzati energetsku tranziciju, a istodobno osigurati da ona doista pridonosi smanjenju emisija i usporavanju globalnog zatopljenja.





