Cijenjeni energetičar upozorio na crni scenarij: ‘Buduće generacije će platiti visoku cijenu’
Igor Dekanić i Dalibor Pudić (Foto: Davor Kovačević/Novi list)
Konferencija „ENERGREEN: Energetska sigurnost Hrvatske 2027.“, održana u četvrtak u Zagrebu, još jednom je pokazala važnost organiziranja događanja na kojima se susreću stručnjaci iz energetskog i gospodarskog resora s predstavnicima javnih institucija i građanima.
Tijekom dva panela raspravljalo se ne samo o trenutnoj energetskoj situaciji u Hrvatskoj i svijetu, već i o energetskoj budućnosti prema kojoj iz dana u dan galopiramo. Svakako je tema bila i ulaganje u elektroenergetski sustav, u prijenos i distribuciju te skladištenje energije, kao i potreba za digitalizacijom sustava.
Na samom početku konferencije energetski stručnjak te umirovljeni sveučilišni profesor Igor Dekanić održao je kratko uvodno predavanje o trenutnoj energetskoj situaciji u svijetu. Govorio je o energetskoj sigurnosti između geopolitike i zelene ekonomije.
Dekanić je sudjelovao i na panel-raspravi
„Energetska sigurnost Hrvatske u novom geopolitičkom okruženju: obnovljivi izvori, plin i konkurentnost gospodarstva“, na kojoj je upozorio kako se svijet danas nalazi u zamci geopolitike i ratova te kako će buduće generacije zbog toga platiti visoku cijenu.
„Nova energetska tranzicija traži puno obrazovanja, trebat će otvoriti i novi studij o načinima upravljanja budućim elektroenergetskim mrežama – i električnim i plinskim i kombiniranim – to je budućnost energetike o kojoj se malo piše“, rekao je Dekanić.
Uz njega su na panelu sudjelovali i Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Milena Herold, direktorica Sektora općih, financijskih i pravnih poslova Agencije za ugljikovodike te Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave Plinacra.
Vječna tema – otpad
Na konferenciji je sudjelovao i Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je s moderatorom Tomislavom Cerovcem uvodno razgovarao o problemu otpada u Gospiću i aktualnim prosvjedima stanovnika gradova u čije cementare otpad treba doći na spaljivanje.
„Otpad se vozi u cementare, one će napraviti dodatne analize, sve analize su javno objavljene, radi se o neopasnom otpadu; radi se o redovnim procesima; možemo biti sigurni da će tih 650 tona biti sigurno zbrinuto. Ostale faze otpada odvijat će se na drugi način“, rekao je Balen o aktualnoj situaciji u Hrvatskoj.
„Cilj je da imamo što više prikupljenog otpada. Cilj je do 2031. da imamo samo 10 posto komunalnog otpada koji se ne može oporabiti.
Već postoji projektna dokumentacija za izgradnju energane kod Šibenika (u sklopu CGO-a); trebamo ići na pravilan način u energane u tom smjeru, postoji prvi projekt.“ “Utvrdit će se koliko treba i na kojim mjestima energana; moramo učiti građane što je gorivo iz otpada, što su energane, treba širu javnost o tome osvješćivati”, naglasio je Balen.
Dodao je i kako će Hrvatska ići u smjeru gradnje energana, kako imamo četiri centra za gospodarenje otpadom, a u srijedu je puštena u pogon i Babina gora u Karlovcu.
Budućnost energetike
Na drugoj panel-raspravi “Mreža budućnosti: Baterijski sustavi, skladištenje energije i ulaganja kao temelj zelene tranzicije” sudjelovali su Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske, Stjepan Čerkez, direktor strateških projekata ENNA Grupe, Denis Čamber, direktor obnovljivih izvora energije u KONČAR-u te Mladen Čavić, načelnik Sektora za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i nove tehnologije Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
“Činjenica je da smo čekali tri i pol godine definiranje jedne naknade po čemu smo bili jedinstveni u Europi. Ta operativna priključenja su stalna tema razgovora, svaki proizvođač u Hrvatskoj nema garanciju. Vidi se promjena, ali niz je problema”, rekla je Pokrovac.
“Htjeli smo potaknuti pametno upravljanje mrežom i došli smo do toga da Hrvatska ima prvu studiju o skladištenju energije. U njoj su mapirana područja koja su mreži potrebna za skladištenje energije. Željeli smo pokazati što to znači za cijeli sustav upravljanja mrežom.
Studija je pokazala da se smanjuju troškovi zbog skladištenja energije. 2,6 gigavata – o tome govorimo ovdje, fale nam pojedinačni projekti, oni čekaju; zadnje dvije godine više se donose energetska odobrenja u području baterija. Jučer smo slušali da se ide još jače u elektrifikaciju i do 2040. se želi smanjiti udio fosilnih goriva. Mi kao interesna grupacija zainteresirani smo za Hrvatsku, moramo moći promišljati o našoj mreži”, naglasila je direktorica Obnovljivih izvora energije.
I ostali sudionici ovog panela iznijeli su probleme iz svojih resora te se složili kako se u Hrvatskoj puno ulaže, ali da uvijek može još i više i bolje.






