Mala staništa velike važnosti: U Zagrebu se održava predavanje o oazama Žumberka i njihovim tajnovitim stanovnicima
Žumberak (Foto: Mario Pusic / CROPIX)
Koliko su male lokve važne za očuvanje prirode i bioraznolikosti te zašto njihov nestanak može imati posljedice na cijeli ekosustav, bit će tema predavanja koje će se u srijedu, 23. rujna, održati u prostorijama Hrvatskog planinarskog društva Kapela u Zagrebu.
Predavanje će održati Dalia Matijević, dr. sc. biol., stručna voditeljica Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, koja ima višegodišnje iskustvo rada u zaštićenim područjima. Tijekom profesionalne karijere radila je, među ostalim, u nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Mljet i Krka, Parku prirode Učka, Nacionalnom parku Skadarsko jezero te u američkim nacionalnim parkovima Yellowstone i Everglades.
Tema predavanja bit će zaštita i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, s posebnim naglaskom na vlažna staništa i lokve koje imaju važnu ulogu u očuvanju života na krškim područjima.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje proglašen je 1999. godine, a riječ je o jednom od vrijednijih prirodnih i kulturnih područja kontinentalne Hrvatske. Na površini većoj od 34.000 hektara izmjenjuju se šume, travnjaci, vodotoci, izvorišta, lokve, krški oblici, ruralna naselja i kulturni krajolici. Područje je od 2013. godine dio europske ekološke mreže Natura 2000, a obuhvaća 14 ciljnih stanišnih tipova i 23 ciljne vrste. Od 2019. godine ima i status kulturnog krajolika.

Dalia Matijević (Foto: Privatni album)
Zašto su lokve važne?
Na poroznom krškom terenu lokve predstavljaju vrijedan izvor površinske vode, kako za ljude tako i za brojne životinjske vrste. Iako naizgled male i neugledne, one su važna mjesta za razmnožavanje i preživljavanje brojnih organizama.
U lokvama i njihovoj neposrednoj blizini žive brojni vodozemci, među kojima su veliki vodenjak, žuti mukač, planinski vodenjak, obična krastača, mali vodenjak, pjegavi daždevnjak i gatalinka. Za mnoge od njih lokva nije samo mjesto za polaganje jaja i razvoj ličinki, već i prostor u kojem pronalaze hranu i zaklon.
S lokvama su povezane i brojne druge vrste. U njima svoj dio životnog ciklusa provode ličinke vretenaca, a zabilježene su i različite vrste beskralježnjaka, algi i vodenih biljaka. Vegetacija koja raste uz vodu dodatno stvara različite ekološke niše i pruža životinjama hranu, sklonište i mjesta za razmnožavanje.
Posebno je zanimljivo da su mnogi vodozemci izrazito vezani uz mala vodena tijela. Odrasle jedinke uglavnom ne migriraju na velike udaljenosti, pa očuvanje pojedinačnih lokvi može biti ključno za opstanak lokalnih populacija.
Izdana obavijest svim posjetiteljima Medvednice: Od danas više ne možete ovom stazom
Lokve nestaju
Problem je u tome što lokve sve češće nestaju. Neke se prirodnim procesima postupno isušuju i zarastaju, pune se sedimentom i ulaze u proces sukcesije. Druge nestaju zbog ljudskog djelovanja, primjerice zatrpavanja ili odlaganja otpada.
Zbog toga njihovo očuvanje zahtijeva redovito održavanje i pažljivo planiranje obnove. Pritom je važno sačuvati vodonepropusni sloj koji omogućuje zadržavanje vode, ali i uzeti u obzir životne cikluse vrsta koje ovise o lokvama.
U Parku prirode na očuvanju i obnovi takvih staništa radi se u suradnji s lokalnim stanovništvom, lovcima i volonterima. Takvi projekti pokazuju da zaštita prirode ne mora značiti isključivanje ljudi iz prostora, već upravo suprotno, može se temeljiti na suradnji ljudi koji u tom prostoru žive i rade.
Predavanje će otvoriti i šire pitanje odnosa prema zaštićenim područjima. Očuvanje prirode u Hrvatskoj ima posebno mjesto i u pravnom sustavu, a priroda i njezine sastavnice od interesa su za Republiku Hrvatsku te uživaju posebnu zaštitu.
Koliko toga možemo izgubiti ako zanemarimo mala i naizgled nevažna staništa, kako ih možemo očuvati i što svatko od nas može učiniti, bit će neka od pitanja na koja će predavanje pokušati odgovoriti.
Predavanje će se održati u srijedu, 23. rujna 2026., u 20:30 sati, u prostorijama HPD-a Kapela, Maksimirska 51a, 1. kat.






