Sve oči uperene u sutrašnje obraćanje iz Bruxellesa: Traži se odluka koja bi trebala zaustaviti divljanje cijena energije
Ursula von der Leyen (Foto: Europska unija)
Sigurnost opskrbe, LNG terminal na Krku, skladište Okoli, razvoj obnovljivih izvora, baterijski sustavi i milijarde eura ulaganja u energetsku infrastrukturu bit će među ključnim temama konferencije “ENERGREEN: Energetska sigurnost Hrvatske 2027.”, 17. rujna u Hotelu Internacional u Zagrebu. Prijaviti na konferenciju možete se OVDJE.
Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju Europske unije 2022. godine oštro kritizirala fosilna goriva. Sada se Europa ponovno nalazi usred energetske krize.
Na Europu raste pritisak da izradi „visokokvalitetno, neovisno i na znanosti utemeljeno“ izvješće o napuštanju fosilnih goriva kako bi se izbjegla nova energetska kriza.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sutra, 16. rujna, održat će govor o stanju Europske unije, poznat kao SOTEU.
Riječ je o važnom trenutku za demokraciju Europske unije, koji se koristi za osvrt na proteklu godinu, predstavljanje prioriteta Unije i najavu novih inicijativa. Nakon govora tradicionalno slijedi rasprava s članovima Europskog parlamenta, čime se dodatno naglašava politička odgovornost.
Von der Leyen je u govoru o stanju Unije 2022. godine govorila o krizi fosilnih goriva u Europi, izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu, te se osvrnula na energetsku krizu iz 1970-ih, koja je bila posljedica ratova na Bliskom istoku.
„Neki od nas sjećaju se vikenda bez automobila kako bismo štedjeli energiju“, rekla je tada. „Ipak, nastavili smo istim putem. Nismo se riješili ovisnosti o nafti. Štoviše, fosilna goriva bila su masovno subvencionirana. To je bilo pogrešno, ne samo zbog klime, nego i zbog naših javnih financija i naše neovisnosti. A posljedice toga osjećamo i danas.“
Von der Leyen tada je dodala da je samo „nekolicina vizionara“ shvaćala kako pravi problem nisu samo cijene fosilnih goriva, nego sama ovisnost o njima.

Ursula von der Leyen (Foto: Europska unija)
Cijena novog europskog ciklusa fosilnih goriva
Četiri godine poslije Europa se ponovno suočava s vrlo sličnim problemom. Ovoga puta krizu su potaknuli rat u Iranu i privremeno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog pravca kojim se u uobičajenim okolnostima prevozi oko petine svjetske opskrbe naftom i plinom.
Europska komisija objavila je u srpnju da je Europska unija od početka sukoba potrošila više od dodatnih 50 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva. Velik dio tog troška na kraju su snosila kućanstva. Procjenjuje se da je ukupni dodatni trošak sada dosegnuo oko 70 milijardi eura.
Istodobno, prema podacima Unije, korištenjem solarne energije ostvarena je ušteda od 32,2 milijarde eura. Solarne elektrane pomogle su smanjiti potrebu za dodatnim uvozom plina i povećati proizvodnju električne energije iz domaćih izvora diljem Europe.
Europska unija pritom ističe da bi ubrzana energetska tranzicija, u čijem bi središtu bila elektrifikacija, do 2040. godine mogla smanjiti uvoz plina za više od 70 posto, a uvoz sirove nafte za više od 40 posto.
Plan napuštanja fosilnih goriva
Chiara Martinelli iz organizacije CAN Europe, vodeće koalicije nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv klimatske krize, prošlog je tjedna, 10. rujna, na brifingu za medije rekla da Europljani „plaćaju dvostruku cijenu“ ovisnosti Europske unije o fosilnim gorivima.
„Jednom kroz cijene energije, geopolitičku izloženost i pritisak koji to stvara na kućanstva i poduzeća, a drugi put kroz ljudsku i gospodarsku cijenu klimatskih katastrofa“, objasnila je. „To nisu dvije odvojene krize. Ovisnost o fosilnim gorivima u središtu je obje.“
CAN Europe stoga, zajedno s više od 200 europskih i nacionalnih organizacija, među kojima je i 16 strukovnih udruženja, poziva von der Leyen da u govoru o stanju Europske unije najavi izradu „visokokvalitetnog, neovisnog izvješća utemeljenog na znanosti“ o izlasku Europe iz ovisnosti o fosilnim gorivima.
„Ovo nije samo poziv Europi da učini više za zaštitu klime. Riječ je o tome da se pokaže kako je okončanje europske ovisnosti o fosilnim gorivima temeljno u europskom gospodarskom i strateškom interesu“, dodala je Martinelli.
„Europa je to već učinila. Draghijevo izvješće stavilo je konkurentnost u središte političkog programa EU-a. Tražimo da se ista politička težina i sposobnost oblikovanja dnevnog reda primijene i ovdje.“
Izvješće je 2024. godine sastavio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. U njemu je upozorio da Europa riskira zaostajanje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom ako značajno ne poveća ulaganja, inovacije i produktivnost. Dekarbonizacija i energetska sigurnost pritom su istaknute kao ključni stupovi.
Izvješće je potom pridonijelo donošenju plana Europske unije za jačanje konkurentnosti, poznatog kao Kompas konkurentnosti, koji se uvelike oslanja na Draghijeve preporuke.
Martinelli smatra da je sada trenutak da se jasno kaže kako Europa ne može prilagođavanjem samo ublažavati posljedice energetske krize dok istodobno nastavlja održavati sustav koji je potiče.
Prema njezinim riječima, Europa ne može izgraditi sigurnu ekonomiju na energetskom sustavu koji ne kontrolira, u kojem rat ili blokada pomorskih tjesnaca na „drugoj strani svijeta mogu odlučivati koliko će Europljani plaćati grijanje svojih domova“.
„Već imamo priliku zamijeniti ga energetskim sustavom koji je pristupačan, obnovljiv, siguran i temeljen na domaćim izvorima“, dodala je. „Von der Leyen sama je prije četiri godine imenovala ovaj problem. Sada ima priliku okončati ga i učiniti ovo posljednjom europskom krizom fosilnih goriva.“
Što europska ovisnost o fosilnim gorivima uistinu znači?
Osim sve većih troškova energije, ovisnost Europe o fosilnim gorivima nosi i velike gospodarske rizike, upozoravaju stručnjaci.
Léa Malfrait iz Electrification Alliancea navodi da 75 posto poduzeća u Europskoj uniji troškove energije smatra „velikom preprekom“ za ulaganja u Europi.
Nastavak korištenja fosilnih goriva također je pridonio sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama. Kolovoz je tako ove godine izjednačio rekord s najtoplijim mjesecom na globalnoj razini, zajedno sa srpnjem 2023. godine.
Uzastopni toplinski valovi ovog ljeta, za koje znanstvenici tvrde da bi bez klimatskih promjena bili „gotovo nemogući“, uzrokovali su najmanje 35.000 dodatnih smrti diljem Europe.
Vatra je uništila i više od 637.000 hektara zemljišta. Suša je pogodovala širenju smrtonosnih požara, koji su doveli do jedne od najvećih evakuacija stanovništva od Drugog svjetskog rata.
Prve procjene pokazuju i da bi ekstremne vrućine ovog ljeta mogle same po sebi smanjiti gospodarsku proizvodnju Europske unije za oko 180 milijardi eura. To je dovoljno da se izbriše cjelokupan očekivani gospodarski rast EU-a za 2026. godinu, piše Euronews.







