Najgore strepnje su se ostvarile: Kod Varaždina i Gospića teška onečišćenja okoliša
Prosvjed Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku (Foto: Karla Kurpez / CROPIX)
Uskok je u ponedjeljak objavio rezultate vještačenja i analize koji su potvrdili da odloženi otpad u Varaždinu, sve dok ostaje na toj lokaciji, trajno opterećuje okoliš, dok je divlje odlagalište u Divoselu kod Gospića zagadilo lokalne podzemne vode mikroplastikom.
Stručni nalazi, napravljeni po nalogu Uskoka, ukazuju na visoku koncentraciju mikroplastike, opasne teške metale te prisutnost infektivnih patogenih bakterija, što sve zajedno predstavlja izravnu prijetnju za okoliš.
Vještačenje Instituta za vode “Josip Juraj Strossmayer” potvrdilo je prisutnost visoke koncentracije mikroplastike u podzemnim vodama na području odlagališta otpada Divoselo kraj Gospića.
Testirana je voda na tri mjesta, uzvodno, uz otpad i nizvodno od odlagališta, a najviše plastike pronađeno je na lokaciji ispod odlagališta. Među uzorcima je pronađeno najviše usitnjenog stirpora, ali i spojevi poznati kao vječne kemikalije.
Paralelno s nalazima iz Like, obimno vještačenje okoliša na lokaciji bivše tvornice Mundus u Varaždinu razotkrilo je prisutnost patogenih bakterija, poput E. coli i Staphylococcus aureus, dok ekotoksikološki testovi ukazuju na opasne koncentracije teških metala, prvenstveno bakra, cinka i olova, uz visoke udjele mikroplastike.
Odloženi otpad na toj lokaciji predstavlja “trajan izvor fizičkog, kemijskog i sanitarnog opterećenja okoliša sve dok ostaje na lokaciji.
Njegovim uklanjanjem i odgovarajućom sanacijom zahvaćenog tla moguće je prekinuti glavninu utvrđenih i potencijalnih putova onečišćenja te značajno smanjiti vjerojatnost nastanka prostorno šire i dugotrajnije štete za okoliš i zdravlje ljudi”, stoji u nalazu.
Trajne promjene u tlu
Gradska inicijativa Gospić je naš dom ustvrdila je da analiza podzemne vode na lokaciji Silosa, koju je izradio Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer” po nalogu Uskoka, potvrđuje ono što govore od početka, dok ih nadležne institucije optužuju da pretjeruju i stvaraju bespotrebnu paniku.
Za analizu podzemne vode s te lokacije, koja je dovršena 9. kolovoza, iz iste bušotine, smještene nizvodno od odlagališta, uzeta su dva uzorka, pri čemu su u prvome utvrđene dvije krupnije čestice plastike, a u drugome njih 130, znatno sitnijih. Vještaci navode da takva dinamika upućuje na povremeno, pulsirajuće ispiranje kroz preferencijalne putove strujanja, uključujući podzemne krške kanale.
Prevedeno na jezik običnog građanina, to znači da nije riječ o tragu nečega što se dogodilo prije nekoliko godina pa se u međuvremenu smirilo, nego o procesu koji se odvija u valovima i koji će trajati sve dok otpad tamo leži, zbog čega je svaki dan odgode zapravo još jedan takav val, ističe inicijativa u priopćenju.
Plastika se u tlu i vodi ne razgrađuje, pa su vještaci još u ožujku napisali da je riječ o trajnoj promjeni za koju ne postoji postupak sanacije koji je vraća u prijašnje stanje. Isto vrijedi i za PFAS spojeve, koje je dopuna vještačenja utvrdila u srpnju i koje upravo zbog te osobine i nazivaju vječnim kemikalijama.
Time smo došli do situacije u kojoj su tri neovisne ustanove triput napisale isto, pa ovo više nije rasprava između građana i Vlade o tome tko pretjeruje, naglašava inicijativa.
Također tvrdi da najavljeno privremeno prekrivanje otpada geomembranom, koje se predstavlja kao prvi korak koji će zaustaviti oborinske vode, nije rješenje. To odavno više nije pitanje kiše. Otpad je zakopan u zemlju, prosječno tri metra duboko, i to u kršu, a nalazi pokazuju da materijal već putuje kroz vodonosnik, i to u valovima.
Privremeno prekrivanje otpada nije sanacija
Prekrivanjem se dobiva uredniji prizor s ceste, ali nijedna tona manje otrova u zemlji, dok otpad ostaje na mjestu, u kršu, u kontaktu s vodom. Privremeno prekrivanje nije sanacija, jer sanacija počinje onoga dana kada otpad napusti lokaciju, upozorava inicijativa.
Stoga ponavlja zahtjeve Vladi, koji su upućeni sa skupa na Trgu bana Jelačića, pred desecima tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – cjelovit plan sanacije s obvezujućim rokovima, javno predstavljen u roku od 20 dana, hitno uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada u roku tri mjeseca, uvrštavanje gradskog komunalnog odlagališta „Rakitovac” u Plan gospodarenja otpadom, dugoročni i sveobuhvatni monitoring uz angažiranje neovisnih stručnjaka i neovisnu procjenu rizika, uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša, uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u Plan gospodarenja otpadom, s jasnim rokovima i financijskim okvirom i privremena zabrana uvoza otpada do daljnjega, sa stupanjem na snagu odmah.
Ostaje pitanje na koje 18 mjeseci nismo dobili odgovor – kako je 37.000 tona otpada uopće završilo zakopano na toj lokaciji, tko je taj otpad dovezao, tko ga je preuzeo i tko je za to bio plaćen? Kazneni postupak vodi Uskok i u njegov rad ne ulazimo, ali očekujemo da se taj postupak dovede do kraja što prije, poručuju iz inicijative.
Također traže institucionalnu odgovornost koja se odnosi na postupanje nakon što se saznalo za opasni otpad. Tražimo da se utvrdi koja su tijela raspolagala saznanjima o toj lokaciji, tko je i na temelju čega ocijenio da situacija nije hitna i tko je odlučivao o uskraćivanju prvih analiza, ističe inicijativa.






