Stanovnici sela kraj Gospića: ‘Danima i noćima gledali smo iskrcavanje otpada u napušteni kamenolom’
Zemlja za koju mještani tvrde da je njome prekriven zakopani otpad (Foto: Zeleni odred)
Medak. Malo naselje u Lici, 14 kilometara udaljeno od Gospića, smješteno u jedinstvenom Ličkom polju. Prema popisu stanovništva iz 2021., u njemu živi oko 36 duša i većinom se bave poljoprivredom i stočarstvom, gledaju svoja posla, brinu svoje brige, i tako iz dana u dan, kao i većina hrvatskog puka.
No, stanovnici tog mjesta, osim svojih standardnih briga, u posljednje vrijeme imaju još jednu i to podosta veliku, novu brigu. Tvrde kako su danima i noćima svjedočili iskrcavanju otpada u obližnji kamenolom Papuča, koji je već dulje vrijeme napušten, izvan funkcije. Među tim otpadom su, kako kažu, vidjeli i bačve za koje se boje kako je u njima opasni otpad. Ne tvrde da znaju što je u bačvama, o kakvom se otpadu radi već jedino u što su sigurni je da je bilo iskrcavanja otpada u kamenolom.
Stanovnici su se za pomoć i savjete obratili predsjednici Udruge Zelenog odreda, Vesni Grgić, s kojom smo se susreli tijekom prosvjeda ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’, održanom u subotu u Zagrebu te koja nam je spomenula taj slučaj koji bi, sudeći po trenutnim događanjima u Lici, mogao biti još jedan tragičan primjer ugroze okoliša i zdravlja ljudi.
Kažemo – mogao, jer je proces dokazivanja toga u Hrvatskoj toliko mukotrpan i ponekad nemoguć da je prava sreća, kao u slučaju Gospića, pronaći imenom i prezimenom osobe, nazvati ih osumnjičenicima i pokrenuti postupak dokazivanja krivnje.
Navezena zemlja
“U posjedu smo fotografija koje su nam stanovnici tog kraja poslali, a koje uz rub jame u kamenolomu prikazuju velike količine navezene zemlje, kojom je, kažu domaći, otpad zatrpan. Nemamo fotke otpada i zatrpavanja, ali ćemo provesti detaljno istraživanje koje uključuje satelitske prikaze terena iz vremena prije i tijekom zatrpavanja. Kažu da je jama bila poprilično duboka te da je natrpani sloj debljine cca 8 do 10 metara. Indiciji su tu, izjave svjedoka također, ali, u konačnici, to znači da će opet građani morati otkrivati o čemu se to radi”, kazuje nam Vesna.
Ova žestoka borkinja za okoliš odmah po primitku navedenih informacija bacila se na istraživanje pa je zaključila kako izuzetno zabrinjava činjenica o povezanosti navedenog kamenoloma s crpilištem vode Mrđenovac, koji je zapravo bušeni bunar u krškom polju podno Velebita, na nadmorskoj visini od oko 581 metar. Smješten je tik uz naselje Medak, kojem administrativno pripada i zaselak Papuča.

Lokacija kamenoloma Papuča (Foto: Zeleni odred)
“Kamenolom (šljunčara) Papuča i crpilište Mrđenovac nalaze se u istom vodozaštitnom i geografskom bazenu rijeke Like (koja i sama izvire u tom kraju). Zbog toga se u ekološkim studijama i planovima zaštite voda ova dva objekta uvijek promatraju zajedno kako rad šljunčare ne bi utjecao na podzemne vode. Ovo je crpilišteg glavni i najvažniji izvor pitke vode za podsustav Medak-Gospić. Iz ovog se bunara, preko snažnih potopnih crpki, čista voda pumpa prema vodospremama Bogunica i Bilaj, odakle dalje opskrbljuje cijeli grad Gospić i okolna naselja”, kazuje naša sugovornica.
Prema podacima koje nalazimo na stranicama Ministarstva gospodarstva, za eksploatacijsko polje Papuča kod Gospića izdana je koncesija za eksploataciju građevnog pijeska i šljunka, s rokom do 31. prosinca 2031. godine.
Koncesionaru smo poslali upit o brigama stanovnika ovog kraja, o navodnom dovoženju i zakapanju otpada, a njegov odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.






