Zašto Njemačka sve češće isključuje solarne i vjetroelektrane, i tri načina kako riješiti taj problem
Solarni paneli (Foto: Pixabay)
Dok se u većem dijelu Europe smanjuje broj slučajeva komercijalnog ograničavanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, jedna se zemlja izdvaja suprotnim trendom – Njemačka.
Solarne i vjetroelektrane diljem Europe sve češće namjerno smanjuju ili potpuno zaustavljaju proizvodnju električne energije, a stručnjaci upozoravaju da su potrebna veća ulaganja u baterijske sustave za pohranu energije i druge fleksibilne tehnologije.
Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije u prvom tromjesečju 2026. godine osigurali su 45,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u Europskoj uniji, dok države članice nastavljaju smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima.
Najveći udio među obnovljivim izvorima imala je energija vjetra s 44,9 posto, zatim hidroelektrane s 28 posto te sunčane elektrane sa 17,3 posto.
Istodobno, rat između Izraela i Irana doveo je do snažnog rasta cijena nafte i plina, što dodatno potiče europske zemlje na ubrzavanje zelene tranzicije.
Sve češće negativne cijene električne energije
Paralelno s rastom proizvodnje iz obnovljivih izvora sve su češće i negativne cijene električne energije, koje su na nekim tržištima, poput Pirenejskog poluotoka, dosegnule rekordne razine.
Do negativnih cijena dolazi kada proizvodnja električne energije premaši potražnju, pa veleprodajna cijena padne ispod nule.
To postaje sve veći izazov jer solarne i vjetroelektrane proizvode električnu energiju kada za to postoje povoljni vremenski uvjeti, a ne nužno kada je potrošnja najveća.
Zbog toga se proizvodnja iz obnovljivih izvora često privremeno smanjuje ili potpuno zaustavlja, što se naziva ograničavanje proizvodnje (curtailment).
Do toga može doći i zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, primjerice kada je vjetar toliko snažan da turbine više ne mogu sigurno raditi.
Kada se proizvodnja smanjuje isključivo zato što se električnu energiju više ne isplati proizvoditi, a ne zbog ograničenja elektroenergetske mreže, govori se o komercijalnom ograničavanju proizvodnje (commercial curtailment).
Njemačka prednjači u isključivanju obnovljivih izvora
Nova analiza tvrtke Montel, specijalizirane za analizu energetskih tržišta, pokazuje da je tijekom prve polovice 2026. komercijalno ograničavanje proizvodnje u većini europskih zemalja bilo manje nego u istom razdoblju prošle godine. Glavna iznimka bila je Njemačka.
Ondje je količina električne energije koja nije proizvedena zbog komercijalnih razloga porasla za 20 posto, s 1.216 na 1.463 gigavatsata (GWh), iako se broj sati s negativnim cijenama električne energije smanjio s 389 na 299, odnosno za 23 posto.
To znači da se danas, kada cijene padnu ispod nule, isključuje znatno više proizvodnje iz obnovljivih izvora nego prije. Jedan od razloga je njemački Zakon o vršnoj proizvodnji solarnih elektrana (Solar Peak Act), koji je stupio na snagu prošle godine.
Prema tom zakonu, novoizgrađena postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora gube pravo na državnu potporu čim veleprodajna cijena električne energije postane negativna.
Stručnjaci smatraju da je to stvorilo snažan financijski poticaj proizvođačima da ugase elektrane umjesto da nastave proizvoditi uz gubitke.
“Od uvođenja njemačkog zakona Solarspitzengesetz u veljači 2025. novoizgrađena postrojenja za obnovljive izvore odmah gube pravo na potporu kada veleprodajne cijene električne energije postanu negativne, dok i dalje ostvaruju punu naknadu ako cijena ostane točno na nuli”, rekao je autor izvješća Jean-Paul Harreman.
Dodatni utjecaj imalo je i uvođenje dražbi električne energije u 15-minutnim intervalima na tržištu za sljedeći dan, što je povećalo broj kratkotrajnih razdoblja s negativnim cijenama.
U većem dijelu Europe ograničavanje proizvodnje se smanjuje
Francuska predstavlja gotovo suprotan primjer. Ondje je komercijalno ograničavanje proizvodnje palo za 32 posto u odnosu na prošlu godinu, iako se broj sati s negativnim cijenama povećao za 14 posto.
Snažan rast proizvodnje iz nuklearnih i sunčanih elektrana češće je spuštao cijene ispod nule, ali francuski sustav potpora poticao je proizvođače da nastave proizvoditi čistu električnu energiju umjesto da isključuju postrojenja.
U izvješću se navodi i da je toplinski val krajem lipnja povećao potrošnju električne energije zbog potrebe za hlađenjem, čime su smanjeni viškovi proizvodnje tijekom najtoplijeg dijela dana.
Najveći pad komercijalnog ograničavanja proizvodnje među deset analiziranih zemalja zabilježila je Finska. Ondje je količina neproizvedene električne energije pala čak 89 posto, dok se broj sati s negativnim cijenama smanjio s 337 na samo 40.
Glavni razlog bio je manjak vode u nordijskom hidroenergetskom sustavu, koji je povećao veleprodajne cijene električne energije i gotovo potpuno uklonio višak proizvodnje odgovoran za negativne cijene.
Vodna bilanca u nordijskim zemljama promijenila se iz viška u ozbiljan manjak tijekom 2026. godine, pri čemu je količina snijega u Norveškoj bila među najnižima u posljednjih 20 godina, a razine vode u akumulacijama znatno ispod prosjeka.
Pad komercijalnog ograničavanja proizvodnje zabilježile su i Nizozemska, Belgija, Švicarska i Poljska.
Kako smanjiti potrebu za isključivanjem obnovljivih izvora?
Prema riječima Harremana, rezultati pokazuju da na komercijalno ograničavanje proizvodnje sve više utječu nacionalna pravila tržišta električne energije, sustavi potpora, vremenski uvjeti i razina fleksibilnosti elektroenergetskog sustava, a ne samo količina obnovljivih izvora.
“Njemačka jasno pokazuje da će biti potrebna znatno veća ulaganja u sustave za pohranu energije, upravljanje potrošnjom i druge fleksibilne tehnologije koje mogu preuzeti višak proizvodnje iz obnovljivih izvora, a koja bi se inače morala isključiti”, ističe Harreman.
1. Baterijski sustavi za pohranu energije
Stručnjaci smatraju da su baterije najvažnije rješenje za sprječavanje rasipanja električne energije te za povećanje fleksibilnosti solarnih i vjetroelektrana.
Očekuje se da će kapacitet komercijalnih i industrijskih baterijskih sustava porasti s 9 gigavatsati (GWh) u 2026. na 24 GWh u 2028. godini, no industrija upozorava da će biti potrebna još veća ulaganja.
Izvješće Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2026. pokazuje da kombinacija solarnih i vjetroelektrana s baterijskim sustavima već danas može cijenom konkurirati novim termoelektranama na ugljen te osigurati pouzdanu opskrbu električnom energijom 24 sata dnevno, neovisno o vremenskim prilikama.
2. Pametna brojila
Jednim od ključnih rješenja smatra se i uvođenje pametnih brojila.
Ona kućanstvima omogućuju bolju kontrolu potrošnje električne energije i korištenje fleksibilnih tarifa, pri kojima je električna energija jeftinija kada je potražnja mala ili kada obnovljivi izvori proizvode višak električne energije.
Na taj se način potrošače potiče da uređaje s većom potrošnjom, poput perilica rublja, uključuju upravo u razdobljima kada ima najviše energije iz obnovljivih izvora.
3. Elektrifikacija kućanstava i prometa
Dodatno povećanje potrošnje električne energije, primjerice prelaskom na električna vozila ili druge električne uređaje u kućanstvima, također može pomoći u smanjenju negativnih cijena električne energije.
Veća potrošnja u trenucima kada obnovljivi izvori proizvode višak energije omogućuje bolje usklađivanje proizvodnje i potražnje te smanjuje potrebu za isključivanjem solarnih i vjetroelektrana.






